Elektrifikacija transporta, tj. uvođenje vozila sa pogonom na struju je trend koje bogatije i odgovornije države podstiču mnogim merama. Međutim, činjenica da je u Srbiji broj vozila na električni pogon na nivou statističke greške ne znači da u skorije vreme elektrifikacija transporta u Srbiji neće biti ozbiljna tema. Da li bi u tom slučaju bilo posledica na tržište električne energije, objašnjava direktor Sektora za strategiju EPS-a Aleksandar Jakovljević. Elektrifikacija transporta je nastala u okviru borbe protiv klimatskih promena, a ideja je da se smanji potrošnja fosilnih goriva što bi se nadomestilo električnom energijom, kaže on i dodaje da je u Srbiji prodato oko 400 automobila električnog i hibridnog pogona, te da je to u odnosu na milion i 800 hiljada registrovanih vozila zanemarljiv broj.
Elektrifikacija transporta, tj. uvođenje vozila sa pogonom na struju je trend koje bogatije i odgovornije države podstiču mnogim merama.
Međutim, činjenica da je u Srbiji broj vozila na električni pogon na nivou statističke greške ne znači da u skorije vreme elektrifikacija transporta u Srbiji neće biti ozbiljna tema. Da li bi u tom slučaju bilo posledica na tržište električne energije, objašnjava direktor Sektora za strategiju EPS-a Aleksandar Jakovljević.
"Elektrifikacija transporta je nastala u okviru borbe protiv klimatskih promena, a ideja je da se smanji potrošnja fosilnih goriva što bi se nadomestilo električnom energijom", kaže Jakovljević i dodaje da je u Srbiji prodato oko 400 automobila električnog i hibridnog pogona, te da je to u odnosu na milion i 800 hiljada registrovanih vozila zanemarljiv broj.
On je istakao potrebu da se razvije adekvatna mreža električnih punjača, s obzirom na naš geografski položaj i putne pravce koji se trasiraju.
"Problem je što trenutno ova oblast nije zakonom uređena, što je preduslov kako bismo dobili sistemska rešenja u pogledu elektrifikacije transporta", ističe Jakovljević.
On smatra da ovaj proces neće značajnije uticati na tržište električnom energijom, te da su analize pokazale da bi učešće od 5% električnih automobila sa prosečnom godišnjom kilometražom dovelo do povećanja potrošnje električne energije za 1,5%.
"Intenzivnija elektrifikacija bi mogla da ima većeg uticaja, ali postoje tehnologije koje omogućavaju da novi potrošači ne budu problem za distributivnu mrežu", ističe Jakovljević i dodaje da je to slučaj kada se sistem uvede sa tzv. pametnim punjenjem koje bi se obavljalo u periodu kada je mreža manje opterećena.
On je istakao da je neophodno osmisliti sistem podsticaja kako bi proces elektrifikacije bio intenzivniji.
"Veliki porast broja električnih automobila u Evropi je vezan za različite sisteme podsticaja koje pojedinačne države predviđaju", kaže Jakovljević i dodaje da je reč o poreskim olakšicama, ali i praktičnim mogućnostima poput vožnje po centru grada ili po traci rezervisanoj za gradski prevoz.
"Reč je o različitim novčanim i drugim podsticajima da se kupuju električna vozila koja trenutno u pogledu cene nisu konkurentna klasičnim automobilima", kaže Jakovljević i dodaje da je pitanje za nadležne organe u kojoj meri Srbija ima interes da subvenicioniše elektrifikaciju.